04.09.24

MOJA MULTILINGUALNOST: SRŽ MOJE FIZIČKE I MENTALNE VITALNOSTI

By Branka Bezić Filipović

Slika gore: potvrda američkog Kongresa

Zovem se Branka Bezić Filipović i željela bih pisati o važnosti stranih jezika u mom životu. Rođena sam u Splitu, u Hrvatskoj 1955. godine i moj prvi jezik je hrvatski. Kao gimnazijalka razvila sam interes za engleski jezik. Moji roditelji su učili francuski, dok je engleski jezik u mojoj tinejdžerskoj dobi postajao dominantan svjetski jezik. Glazba je odigrala ključnu ulogu u mom učenju engleskog jezika. Zainteresirala sam se za tekstove engleskih i američkih rock sastava, a časopisi poput Melody Maker i New Musical Express, koje sam redovito kupovala, omogućili su mi dodatnu praksu. Tako sam spoznala da su novinski i jednostavni tekstovi izvrsni za usvajanje stranog jezika. Mama me za 1 funtu učlanila u Pen Friend Club u Londonu, što mi je omogućilo dopisivanje s članovima iz raznih zemalja. Neke od njih sam i osobno posjetila, kao i oni mene, a s nekima sam ostala u kontaktu kao s najboljim prijateljima. Na kraju gimnazije, maturirala sam kao učenica s najboljim znanjem engleskog jezika u mojoj školi, misleći da je to dovoljno za život – savladati svjetski jezik poput engleskog.

Moja profesionalna karijera najviše je bila vezana za hrvatsko iseljeništvo, prvenstveno iz Dalmacije, koje živi u Sjedinjenim Američkim Državama, Australiji, Novom Zelandu i Južnoj Africi, sve engleskom jezičnom području. Do mog imenovanja voditeljicom podružnice Hrvatske matice iseljenika u Splitu, nitko se nije bavio iseljenicima u Južnoj Americi zbog nedostatka znanja španjolskog jezika, unatoč postojanju velikih iseljeničkih zajednica. Prije tridesetak godina nije bilo moguće pronaći nekoga u Južnoj Americi tko govori engleski, a hrvatski je jezik već bio izgubljen među trećom i četvrtom generacijom rođenom izvan Hrvatske.

Prepoznala sam potrebu za učenjem španjolskog jezika. Vokabular mi nije predstavljao problem, budući da se u Splitu često koriste talijanski izrazi, a i učenje latinskog jezika u gimnaziji bilo je korisno. Mogu reći da je to bila jedna od najboljih odluka u mom životu jer mi je to znanje donijelo brojne benefite. Već pri skromnim počecima uspostavila sam komunikaciju s brojnim hrvatskim zajednicama u Čileu i Argentini, što se kasnije proširilo na gotovo cijelu Južnu Ameriku. Počela sam posjećivati ta područja, proučavati povijest iseljavanja, pisati knjige na tu temu i vježbati jezik na terenu. To je još uvijek izazovno jer svaka država ima svoje specifičnosti u izgovoru španjolskog jezika. Postigla sam osobne rekorde i primila brojna priznanja za svoj rad. Mojim osobnim rekordom smatram to što sam zahvaljujući znanju španjolskog jezika imala priliku predstaviti svoju knjigu ‘’Jose Miličić, zadnji poglavica plemena Yagan’’ u gradu Ushuai, na jugu Ognjene zemlje, čime sam postala najjužnije na svijetu predstavljen hrvatski autor. Priznanja za svoj rad sam primila na brojnim mjestima, a među najdražima su mi Posebno priznanje Američkog kongresa za rad s Hrvatima na području Los Angelesa, te Platinasta medalja podcasta hrvatske zajednice Bar croata iz Rosaria u Argentini za promicanje hrvatskog kulturnog identiteta u svijetu, Priznanje općine Chovet iz pokrajine Santa Fe u Argentini zbog rada s Hrvatima, priznanja hrvatskih zajednica iz Punta Arenasa i Antofagaste u Čileu, kao i hrvatske zajednice iz Santa Cruz de la Sierra u Boliviji.

Slika gore: Susret s hrvatskom zajednicom u Guayaquilu, Ekvador

Godine 2020. došlo je vrijeme za mirovinu, što nikako nije izraz koji bi se mogao povezati sa mnom. Tek tada sam postala posebno tražena. Veleučilište Aspira iz Splita angažiralo me kao suradnicu za međunarodnu suradnju, istina vezano za cijeli svijet, ali s fokusom na Južnu Ameriku. Surađujem i s uredom iz Argentine kojemu su potrebne razne usluge u Hrvatskoj. Obje ove aktivnosti poboljšavaju moju materijalnu situaciju, omogućujući mi da se bez briga oko financija bavim stvarima koje volim. Oslobođena materijalnih briga, pokrenula sam razne projekte, nastavila pisati knjige i pomagati drugima. Sve ovo me održava vitalnom, fizički i mentalno.

Slika gore: Susret s hrvatskom zajednicom u Chacu, Argentina

Nadam se da će moje životno iskustvo učenja i upotrebe stranih jezika, profesionalno i privatno, poslužiti čitateljima Healthy Linguistic Diet portala kao individualni primjer osobe koja uživa višeslojne benefite svoje ‘zdrave jezične prehrane’.


About the author

Branka Bezić Filipović (1955), rođena je u Splitu, a nakon gimnazije diplomirala je na studiju turizma. Do umirovljenja 2020. godine bila je voditeljica splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika. Bavi se temama iz područja hrvatskoga iseljeništva, organizatorica je i voditeljica niza uspješnih aktivnosti i projekata povezanih s iseljeništvom, autorica je brojnih izložbi i postava u zemlji i inozemstvu s temama također iz iseljeništva. Redovito objavljuje rezultate svojih istraživanja. Od 2004. godine do danas objavila je sedamnaest (17) naslova, od čega četrnaest (14) iz područja hrvatskoga iseljeništva:

Susret svjetova Hrvatska – Australija (2004.), Susret svjetova Hrvatska – Novi Zeland (2006.), Hajduk i iseljenici (2007.), Šport u životu iseljenika (2009.), Ivan Lupis Vukić (2011.), Veterani Hajduka (2012.), Jedan za sve, svi za jednoga (2013.), Tragom Hrvata u svijetu (2016.), Čileanski pisci hrvatskoga podrijetla (2018.), 135 godina Dobrovoljnog vatrogasnog društva Split (2018.), Hrvatski ribari i brodograditelji u Novome svijetu (2019.), Njena priča – žena u iseljeništvu (2020.), Jose Miličić, zadnji poglavica plemena Yagan (2020.), Hrvatski pomorci u prekomorskim zemljama (2021.), Od prvog prebivališta do vječnog počivališta (2022.), Mali Vranjic velikoga svita (2022.), Hrvati ujedinjeni kravatom (2023.).

Za svoj je predani rad više puta nagrađena i odlikovana. U umirovljeničkim danima ne miruje, a tri nove knjige pripremljene za tisak potvrda su njezina znanstvenog i stručnog „nemira“ koji je potiče na nova istraživanja i otkrića koje donosi hrvatskoj publici.

BlogAll posts

23.02.24

‘Saya merasa kehilangan’:
Apakah hilangnya bahasa ibu di Indonesia masih bisa dicegah?

Gambar di atas: Bersama para wisudawan di Universitas Udayana Translated by: Ince Dian Aprilyani Azir Tanggal More

23.02.24

‘Titiang Kaicalang Kasujatian Ragan Tiang Pedidi’:
Prasidakeh kereredan basa ibu ring Indonesia ketambakin?

Gambar ring baduur: Sareng lulusan Universitas Udayana Translated by: Ni Putu Sri Suci Artini Asih and More

21.02.24

‘I feel a loss in myself’:
Can the loss of mother tongues in Indonesia be prevented?

Image above: With the graduates at University of Udayana On February 21st we mark the UN More

18.12.23

When concepts migrate: Complexities of migrating Healthy Linguistic Diet

Image above left: Thomas giving a keynote at the first International Conference on Language Development and Assessment More