23.02.19

Dan maternjeg jezika, 21. Februar

By Dina Mehmedbegovic-Smith

Roditeljske borbe da odrze svoj jezik kod kuce: Kako mogu ucitelji i skole pomoci?

Naslovna fotografija: Bosanska skola maternjeg jezika, South Ockendon, 1997/98, uciteljica: Vera Mehmedbegovic

Roditelji su prirodni ‘zakonodavci’ u kontekstu obitelji. Njihova svijest i predanost upotrebi maternjeg jezika su kljucni faktori koji ce odluciti da li ce njihova djeca odrasti kao monogloti ili poligloti.

Takodje, bitan faktor je i sredina u kojoj djeca odrastaju. Cak i u privatnosti svojih domova i intimnosti obiteljskih interakcija, roditelji ce se susretati ili sa podrskom ili sa negativnoscu prema dvojezicnosti koja ce se unositi u domove kroz interakciju njihove djece sa svojim vrsnjacima, uciteljima i medijima (ukljucujuci socijalne medije).

Odluke koje donesu roditelji zavisiti ce od njihovog poznavanja prednosti i nedostataka dvojezicnosti, kao i od podrske, kritike ili nezainteresovanosti koje ce primati od rodbine, prijatelja i relevantnih profesionalaca.

U mom ciklusu studija u kojima sam proucavala odnose prema dvojezicnosti, lista je na mojoj biografskoj strani – intervjuisala sam mnogo roditelja razlicitih lingvistickih profila. Jedan primjer jedne moje sudionice u Walesu ilustrira vaznost informiranog donosenja odluka. Prije puno godina ona je odlucila da posalje sina u monolingualnu (englesku) skolu, a ne u dvojezicnu (walshko-englesku) skolu, ali je kasnije sa kajanjem gledala na tu odluku:

‘Kad bih vratila vrijeme, poslala bih ga (sina) u walshku skolu. Ja nisam govorila walshki, a nije ni moj muz. S toga sam mislila da cemo imati teskoce u pomaganju sinu, ako je u walshkoj skoli. Sada mislim da bi prednosti dvojezicnog obrazovanja nadjacale takve poteskoce.’

Ono sto se primijenilo za nju kao majku je spoznaja da dvojezicnost donosi prednosti. A to je odlicno iskazao jedan drugi sudionik:

‘Oni (roditelji) zapravo ne razumiju zasto je to (dvojezicno obrazovanje) prednost.’

Situacija u Walesu se promijenila kroz strategiju Twf (Rast), koju je incirao Walshki Assembly 2002. Srz ove incijative se sastojala u obucavanju zdravstvenog osoblja koje posjecuje majke i novorodjene bebe da prenose znanja vezana za prednosti bilingualizma i da dostave obiteljima besplatne pakete sa relevantnim savjetima i igrackama za djecu koja poticu bilingualnost.

Mjesane waleshke- engleske familije su bile odabrane za pilot, ali upute i materijali su uskoro bili dostupni svim obiteljima. Sljedeci korak je bio da je strucnost vezana za razumijevanje razvojnih, socijalnih i ekonomskih prednosti bilingualizma postala obavezan i integralan dio obucavanja babica i zdravstvenog osoblja u Walesu. Izreceno rijecima jednog od sudionika mog istrazivanja:

‘Puno roditelja bira opciju bilingualnog obrazovanja (u Walesu). Izgleda vrlo pozitivno. Ne samo za obitelje srednje klase, vecina roditelja zele da njihova djeca budu bilingualna.’

Nasuprot ovim pozitivnim inicijativama u Walesu, informacije o bilingualnom podizanju djece nisu dostupne ni u kakvim zdravstvenim, socijalnim ili obrazovnim institucijama u koje roditelje sa malom djecom odlaze u Engleskoj. Kada djeca krenu u skolu, roditelji ce ostvariti kontak sa uciteljima, ali sami ucitelji nisu dobili nikakve upute o dvojezicnosti. Cesto nista se o tome i ne govori.

Cak i ako djeca uce jezik svojih roditelja, mnogi cesto ne razvijaju pismenost u tim jezicima. Razvoj pismenosti u maternjem jeziku uglavnom zavisi o komplemntarnim skolama ili skolama maternjeg jezika. Ove skole obicno odrzavaju nastavu poslije redovne skole i vikendom. Njihov raspored se cesto kosi sa mnogo atraktivnijim aktivnostima kao sto su sportski klubovi.

Djeca na drugoj strani u svojim redovnim skolama primaju vrlo malo priznanja za dodatno vrijeme i ulozen trud, ucitelji u redovnim skolama cesto ne znaju da njihovi djaci pohadjaju dodatnu nastavu. Stil i standardi poducavanja nisu uvijek zadovoljavajuci ili privlacni za djake, najcesce zbog nedostatka materijala i finansijske potpore. U svakom slucaju ove skole su najvredniji partneri koje roditelji imaju u procesu odrzanja maternjeg jezika.

Redovne skole i ucitelji mogu takodje pomoci bilingualnim obiteljima time sto ce bilingualnoj djeci i njihovim roditeljima komunicirati redovne i afirmativne poruke, koje promovira nasa Zdrava Jezicna Dijeta, pristup koji je iznesen na nasem portalu:

Healthylinguisticdiet.com

Ovaj pristup bi trebao postati dijelom incijative: Zdrave skole, koja se implementira u skolama sa fokusom na zdrav zivot i ishranu. Isto tako kako koristimo svaku priliku da kazemo djacima: ‘Dobro je za tebe da jedes voce i povrce svaki dan, ‘ mogli bismo reci i: ‘Dobro je za tebe da govoris, citas i pises na drugim jezicima.’

Ovaj osnovni princip mi se jasno predstavio u diskusiji sa djecom iz Bangladesha u Skoli Pimlico. Jedan od djecaka u grupi je krivio bilongualizam za lose ocjene, ali njegov prijatelj ga je ispravio: ‘Mislim da nije problem upotrebljavati dva jezika. Citao sam u naucnom casopisu da ti razvija mozak!’ Ohrabrujuce je vidjeti da neki 14 – godisnji ucenici samoincijativno pronalaze da li je bilingualizam za njih dobar ili ne, ali takve informacije trebaju biti dostupne svim ucenicima, roditeljima, uciteljima i ostali profesionalcima u skolama, vrticima i zdravstvenim ustanovama. Zdravstvene i obrazovne institucije trebaju da suradjuju i razvijaju zajednicki pristup zasnovan na dokazima da bilingualizam ima brojne prednosti u svim zivotnim dobima.

HLD portal nastoji da omoguci preokret u koncepcualizaciji ucenja drugih jezika kao kljucne vjestine, u shvatanje ucenja drugih jezika kao kljucnog sastojka u nasem kognitivnom razvoju i zdravom zivotu.

Mi promovirano pristup koji se fokusira na razvoj dugorocnih zivotnih navika ucenja i koristenja najmanje dva, idealno tri ili vise jezika, zasnovano na svijesti da ce nas ove vrste aktivnosti osposobiti za bolje kognitivno funkcionisanje od rane do poodmakle dobi. Ove navike ce uticati na bolji fokus za vrijeme ranog djetinjstva, bolje rezultate u periodu skolovanja i boljoj kvaliteti intelektualnog zivita u zrelosti i starosti.

Vazan dio nase misije je da nasa poruka pristupacnog znanja o kognitivnim prednostima bilingualizma dodje do djece, roditelja i bilingualnih zajednica. Nas cilj je da prednosti upotrebe dva jezika postanu siroko poznati kao savjet: pijete dva litra vode dnevno za bolje zdravlje!

Danas HLD portal proslavlja godinu dana postojanja. Bilo bi divno da nam se jave nasi citatelji – komentari i prijedlozi su dobrodosli.

Daljnje korisne informacije o bi/mulitilingualizmu na portalima:


About the author

Dina is an associate professor of Education and Applied Linguistics at University College London, Institute of Education. Dina teaches on a range of programmes at PGCE, MA and doctoral level. She was on the core IOE team developing the National English as an Additional Language (EAL) Workforce Strategy; a key staff member in the development of the new programmes addressing the needs of bilingual children: MA in Bilingual Learners in Urban Settings, PGCE EAL Pathway and MA TESOL pre-service, which she currently leads. Her previous roles also include: Deputy Director of the London Education Research Unit (2009-11) and the editor of the IOE publication the London Digest, with the brief of generating and sharing knowledge on key education issues in London and global cities. Her research focuses on attitudes to bilingualism/multilingualism, minority languages and positioning of languages in relation to domination, political power and language disappearance. She is currently developing interdisciplinary work with colleagues from neuroscience aimed at providing a broader evidence base for advocating cognitive benefits of bilingualism in education and life-long learning. Her concept Healthy Linguistic Diet is an innovative approach to language learning and has been endorsed by the EU Commission in their report: Rethinking Language Education, as a part of the EU Language policy review.

https://ecspm.org/wp-content/uploads/2018/12/Rethinking-Language-Education.pdf

Dina’s work on using autobiographical multimedia classroom approaches to develop intercultural competencies has been published and recognised as good practice by the Department of Education, NALDIC (National Association for Language Development in the Curriculum) and the British Council.

BlogAll posts

23.02.24

‘Saya merasa kehilangan’:
Apakah hilangnya bahasa ibu di Indonesia masih bisa dicegah?

Gambar di atas: Bersama para wisudawan di Universitas Udayana Translated by: Ince Dian Aprilyani Azir Tanggal More

23.02.24

‘Titiang Kaicalang Kasujatian Ragan Tiang Pedidi’:
Prasidakeh kereredan basa ibu ring Indonesia ketambakin?

Gambar ring baduur: Sareng lulusan Universitas Udayana Translated by: Ni Putu Sri Suci Artini Asih and More

21.02.24

‘I feel a loss in myself’:
Can the loss of mother tongues in Indonesia be prevented?

Image above: With the graduates at University of Udayana On February 21st we mark the UN More

18.12.23

When concepts migrate: Complexities of migrating Healthy Linguistic Diet

Image above left: Thomas giving a keynote at the first International Conference on Language Development and Assessment More